Vjerojatno imate nejasan utisak da je tjelovježba dobra za vas te ste vjerojatno čuli da je "dobra za srce". Ali ukoliko ste kao i većina ljudi to nije dovoljno motivacije da vam pomogne da se zaista i napregnete i počnete vježbati. Kao što sam izvijestio u članku za TIME, "Lijek vježbanja", tek 20% Amerikanaca ima preporučenih 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno vezane za snagu i kardiovaskularno vježbanje, više od polovina osoba rođenih između 1940-ih i 1960-ih priznaje da se uopće ne bave tjelovježbom i 80.2 milijuna Amerikanaca preko 6 godina su u potpunosti neaktivni.
Ovo su loše vijesti ali nova istraživanja pokazuju da postoji mnogo privlačnih razloga da se počnete kretati u bilo kojoj dobi pa čak i ukoliko ste bolesni ili trudni. Naučnici sve više saznavaju da je vježbanje zapravo lijek. "Još uvijek ne postoji pilula koja je i približno učinkovita u stvarima koje vježbanje čini.", riječi su Claudea Boucharda, direktora laboratorija za ljudsku genomiku u Biomedicinskom istraživačkom centru Pennington u Louisiani, "A čak i da postoji jedna, bila bi izuzetno skupa."
Možete pročitati cijelu priču za više o tome no ovo su neke od nevjerojatnih stvari koje se dešavaju tijelu u pokretu.
1. Vježbanje je sjajno za vaš mozak.
Povezano je sa manje depresije, boljim pamćenjem i bržim učenje. Studije su također sugerirale da je vježbanje, po sadašnjim podacima, najbolji način za sprečavanje ili odgađanje nastajanja Alzheimerove bolesti, velikog straha za mnoge Amerikance.
Naučnici ne znaju tačno zašto vježbanje mijenja strukturu i funkciju mozga no to je područje aktivnog istraživanja. Do sada su pronašli da vježbanje unapređuje dotok krvi u mozak, povećavajući rast novih krvnih sudova pa čak i novih moždanih ćelija, zahvaljujući proteinu BDNF. BDNF djeluje kao okidač za rast novih neurona i pomaže njihovu obnovu te štiti moždane ćelije od propadanja. Na osnovu nedavnog istraživanja moglo bi također pomoći i ljudima da budu više usredsređeni.
2. Možete se osjećati sretnije.
Bezbrojne studije pokazuju da mnoge vrste vježbe, od hodanja do bicikliranja, pomažu da se ljudi osjećaju bolje i mogu čak i olakšati simptome depresije. Tjelovježba pokreće oslobađanje kemikalija u mozgu, serotonina, norepinefrina, endorfina, dopamina, koje umrtvljuju bol, poboljšavaju raspooženje i oslobađaju od stresa. "Godinama smo se usredsredili skoro isključivo na tjelesne koristi vježbanja i gotovo zanemarili psihološke i emocionalne predosti kada ste redovno aktivni.", riječi su Cedrica Bryanta, glavnog naučnika u Američkom vijeću za tjelovježbu.
3. Može vam pomoći da starite sporije.
Dokazano je da tjelovježba može produžiti životni vijek i do 5 godina. Jedno novo malo istraživanje sugerira da vježbanje sa osrednjim intenzitetom može usporiti starenje ćelija. Kako ljudi postaju stariji i njihove ćelije se nanovo i nanovo dijele njihove telomere, zaštitni završeci kromozoma, postaju kraći. Da prouče kako tjelovježba utječe na telomere istraživači su izvršili mišićnu biopsiju i uzeli uzorke krvi od 10 zdravih osoba prije i nakon 45-minutne vožnje sobnog bicikla. Pronašli su da je to vježbanje povećalo razine molekule koja štiti telomere što je na kraju usporilo njihovo skraćivanje tokom dužeg perioda vremena. Stoga se čini tjelovježba usporava starenje na ćelijskoj razini.
4. Poboljšat će izgled vaše kože.
Aerobne vježbe povećavaju dotok krvi u kožu dostavljajući kiseonik i hranljive tvari koji unapređuju zdravlje kože i čak pomažu ranama da zacijele brže. "Ovo je razlog zašto bi ljudi koji imaju povrede trebali početi da se kreću čim prije moguće - ne samo da spriječe mišićnu atrofiju već i da osiguraju dobar dotok krvi u kožu.", kaže Anthony Hackney, fiziolog za tjelovježbu sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini u Chapel Hillu. Ukoliko dovoljno dugo trenirate također ćete dodati i više krvnih udova i sitnih kapilara u kožu.
Koža također služi i kao tačka za oslobađanje toplote (pogledajte "Zašto moje lice crveni kada vježbam?" za više o tome). "Kada vježbate vaši mišići proizvode dosta toplote koju morate ispustiti u okolinu kako vaša tjelesna temperatura ne bi bila previsoka.", dodaje Hackney. Toplota u mišićima prelazi u krv koja je prenosi u kožu te tako može izići u atmosferu.
5. Nevjerojatne stvari koje se mogu desiti u samo par minuta.
Istraživanja koja se svakodnevno pojavljuju sugeriraju da nije potrebno toliko mnogo kretanja da bi se osjetile prednosti. "Bili smo zaineresovani za odgovor na pitanje koliko se zapravo nisko treba ići.", kaže Martin Gibala, fiziolog za tjelovježbu sa Sveučilišta McMaster u Ontariu. Želio je testirati koliko efektivna može biti 10-minutna vježba u poređenju sa uobičajenim treningom od 50 minuta. Ova mikro-vježba koju je osmislio sastoji se od tri iscrpljujuća intervala od 20 sekundi pune vježbe s najvišom razinom napora koja je popraćena kratkim odmorima.
U tromjesečnoj studiji suprotstavio je kratku vježbu sa uobičajenom da provjeri koja je bolja. Na njegovo iznanađenje vježbe su rezultirale identičnim unapređenjima u radu srca i kontroliraju razine šećera u krvi, uprkos činjenici da je jedna vježba bila 5 puta duža od druge. "Ukoliko ste voljni i možete dati sve od sebe možete se provući sa iznenađujuće malo vježbe.", dodaje Gibala. Za više o jednominutnoj vježbi pročitajte ovo.
6. Može vam pomoći da se oporavite od veće bolesti.
Čak i jako energične vježbe, kao intervalske vježbe koja izučava Gibala, mogu biti pogodne za osobe sa različitim hroničnim stanjima, od dijabetesa tipa 2 do srčanih problema. Ovo je nova vrsta razmišljanja jer decenijama se ljudima sa određenim zdravstvenim stanjima savjetovalo da ne vježbaju. Sada naučnici znaju da mnogo više ljudi može i treba vježbati. Nedavna analiza više od 300 kliničkih istraživanja otkrila je da je tjelovježba jako efektivna za osobe koje se oporavljaju od moždanog udara te im ista pomaže u procesu rehabilitacije.
Dr Robert Sallis, obiteljski liječnik iz Medicinskog centra Kaiser Permanente Fontana u Kaliforniji je propisivao tjelovježbu svojim pacijentima još od ranih 1990-ih u nadi da će to dovesti do izdavanja manje lijekova. "Zaista je djelovalo nevjerovatno, pogotovo kod mojih najbolesnijih pacijenata.", kaže dr Sallis, "Ukoliko bih uspio u nakani da ih navedem da redovno vježbaju, pa čak i ukoliko se radilo samo o hodanju ili bilo čemu što je malo podizalo razinu srčanih otkucaja vidio bih dramatične napretke u njihovim kroničnim bolestima, a da i ne spominjem ostale stvari poput razina depresije, anksioznosti, raspoloženja i energije."
7. Vaše masne ćelije će se smanjiti.
Tijelo koristi i ugljikohidrate i masti kao izvore energije ali nakon konzistentnog aerobnog treninga tijelo postaje bolje u sagorijevanju masti što zahtijeva dosta kiseonika kako bi ga pretvorilo u energiju. "Neke od prednosti tjelovježbe je da naš kardiovaskularni sustav postaje bolji u dostavljanju kiseonika tako da smo u mogućnosti da metabolizirano više masti kao izvor energije.", dodaje Hackney. Kao rezultat svega toga se vaše masne ćelije, koje proizvode tvari zaslužne za kronične manje upale, smanjuju te s njima i te upale.
